IK: DSHV je ušao u 22 godinu postojanja na političkoj sceni Srbije. Kako ocjenjujete dosadašnji rad stranke u teškim uvjetima za Hrvate na ovim prostorima?
Ovo je pravo pitanje s obzirom šta se sve dešavalo u proteklom periodu i Hrvatima i DSHV u Vojvodini, imajući u vidu da je protiv naše matične države Republike Hrvatske vođen rat, da se desila kalvarija srijemskih Hrvata, da je protjerano preko 30 tisuća Hrvata sa ovih prostora, da se susrećemo s velikim animozitetom spram naše manjine ovdje -možemo kazati da smo ipak uspjeli.
Naše geslo tih turbulentnih devedesetih bilo je-ostati i opstati, a nakon listopadskih promjena: integracija da-asimilacije ne. Mogu da kažem da se ta integracija u društveno-politički i gospodarski život ovdje u Republici Srbiji polako odvija. Ali je jedan od najvećih problema naše zajednice kako zaustaviti te asimilacijske procese. Jedna smo od rijetkih malih stranaka na srpskoj političkoj sceni koja je opstala pune 22 godine i koja se, za razliku od drugih sličnih manjinskih stranaka,uspješno organizacijski razvija.
IK: Da li ste zadovoljni funkcioniranjem koalicije i ostvarivanjem koalicijskog ugovora sa Demokratskom strankom?
Nakon 15 godina koalicijske suradnje sa SVM prije 5 godina odlučili smo se za novog koalicijskog partnera, Tadićevu DS koja je građanske demokratske provenijencije. Naravno da su očekivanja uvijek velika, a realizacija mala s obzirom da se to dešava i na razini drugih koalicija. Hendikepirani smo u odnosu na ostale političke stranke na ovim područjima što mi još uvijek nemamo razrađenu infrastrukturu po vertikali. Znači mi imamo vrlo dobru organiziranost po horizontali po mjesnim odborima, podružnicama, sada skoro u čitavom dijelu Vojvodine ali još nemamo po vertikali, za šta će nam trebati barem još jedan mandat da osnažimo stranku tj. da imamo na svim razinama od republike, pokrajine i gradova u svim tijelima odlučivanja naše predstavnike. Sa DS imamo suradnju u zavisnosti od općine do općine -negdje jako dobro funkcionira, negdje ima određenih problema. No pitanje je šta nam je alternativa kada naš bivši koalicioni partner Savez Vojvođanskih Mađara već evo drugu kampanju ide isključivo samostalno na izbore?
IK: Država Srbija je potpisala sporazum u kojem jamči da će se osigurati zastupljenost hrvatske manjine na svim razinama vlasti. Očekujete li poštovanje tih odredbi na izborima koji će biti na proljeće?
Dakle, za izbore na proljeće ne očekujem da će se osigurati izravna zastupljenost hrvatske manjine putem garantiranih mandata na svim razinama vlasti, iako je ovo pitanje formulirano u Sporazumu o zaštiti Srba u Hrvatskoj i Hrvata na ovim prostorima i ratificirano u Saboru RH i u Narodnoj Skupštini tadašnje SR Jugoslavije. Hrvatska država je pripadnicima srpske zajednice omogućila tri garantirana mandata u Saboru RH, shodno broju Srba prije ratnih sukoba, a srpska strana do danas nije ispoštovala taj dio, već smo prisiljeni da učestvujemo na izborima ili sami sa nevjerojatnim uvjetima za jednu manjinsku stranku (radi se o onih famoznih deset tisuća ovjerenih potpisa potpore) ili u koaliciji. Naša stranka uporno insistira na provedbi ovog Sporazuma i o ovom pitanju je najviše raspravljano na Mješovitom međudržavnom odboru, međutim srpska strana još uvijek nije spremna da se upusti u politiku garantiranih mandata nacionalno manjinskih zajednica, pa ni samo onih čije matične države to pravo daju Srbima u svojim državama.
IK: Na izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće konkurencija su vam bili članovi DS, vašeg koalicijskog partnera. Kako je to utjecalo na vaše odnose?
Kada smo sa Demokratskom strankom dogovarali koaliciju na razini države, pokrajine i gradova tada uopće nije bilo govora o nekoj suradnji na nacionalno manjinskoj priči.
Nakon raspisivanja izbora za nacionalna vijeća jedan dio članova Hrvata u DS je bio mišljenja da građanske stranke ne bi trebale ni na izravan ni na neizravan način sudjelovati na izborima za manjinsku samoupravu, dok je jedan dio smatrao da treba, i taj dio se i angažirao u izborima.
Tada smo sa vodstvom DS na gradskoj i pokrajinskoj razini vodili razgovore o modusima učešća na izborima za nacionalna vijeća i zaključeno je da ti izbori apsolutno neće utjecati na naše odnose i na ranije sklopljene dogovore u koaliciji.
IK: Lista DSHV i udruge ima stabilnu većinu u HNV, a pošto je ostalo još mnogo neriješenih pitanja, primjerice program na RT Vojvodine, pitanje Hrvatskog školskog centra u Subotici, odnos lokalnih vlasti prema HNV, što će DSHV poduzimati glede toga?
Pobjeda na elektorskim izborima za novi saziv HNV nije donijela samo tapšanje po ramenu čelnicima DSHV već i obvezu rješavanja pitanja nacionalnog manjinskog organiziranja u Republici Srbiji, u uvjetima velikog animoziteta spram Hrvata i ubrzane asimilacije. Da bi zaustavili ili barem usporili taj proces asimilacije, moramo urgentno jačati našu samoupravu, institucije i ustanove naše manjinske zajednice, moramo čuvati i razvijati našu nacionalnu svijest, običaje, kulturu, jezik. Zato je pitanje programa na hrvatskom jeziku na javnom servisu Vojvodine za nas izuzetno značajno, a odugovlačenje formiranja uredništva i poništavanja natječaja za urednika neprihvatljivo. Obveza je države da to formira i na tome ćemo na Međudržavnom povjerenstvu i u razgovorima s predstavnicima vlasti i dalje inzisirati. Ja sam sasvim siguran da je samo pitanje momenta kada će to uredništvo biti formirano.
Što se tiče Hrvatskog školskog centra u Subotici moramo priznati da dosadašnja desetogodišnja praksa školovanja na materinskom hrvatskom jeziku nije donijela željene rezultate i moramo ići na podizanje kvaliteta te nastave i drugačiji način organiziranja. Koristićemo iskustva drugih zajednica, a osobito Hrvata u Mađarskoj i formiranje HŠC siguran sam da možemo završiti u ovom mandatu HNV.
Očekujem i promjenu odnosa lokalnih vlasti i spram HNV i spram svojih obveza koje proistječu iz zakona o Nacionalnim vijećima nacionalnih zajednica .
IK: Koji su konkretni rezultati rada mješovitog međudržavnog odbora Srbija Hrvatska?
Zadaća Mješovitog međudržavnog odbora Srbija-Hrvatska je pratiti provedbu Sporazuma o zaštiti prava Srba u Hrvtskoj i Hrvata u Srbiji. Članovi hrvatskog izaslanstva u srpskom dijelu odbora su predsjednik HNV dr.Slaven Bačić, ravnatelj ZKVH prof. Tomislav Žigmanov, i ja kao predsjednik DSHV. Komisija se sastaje uglavnom jednom godišnje, i to naizmjence u Srbiji i u Hrvatskoj. Mogu vam reći da do sada neki senzacionalni rezultati nisu postignuti, ali je značajno što smo sa srpskom zajednicom u RH dogovorili da nijedno pitanje koje je stavljeno na MMO ne može biti skinuto dok se ne riješi. Na posljednjoj sjednici u Šidu koja je održana polovicom prošle godine od 30 natuknica koje je MMO stavio kao probleme, samo su dva skinuta, tj. riješena, svi ostali ostaju za sljedeću etapu. Mislimo da će to biti poslije izbora jer uoči izbora zasigurno sjednice MMO Srbija – Hrvatska neće biti.
IK: Kako ocjenjujete dosadašnji odnos matične države prema DSHV, institucijama i udrugama hrvatske nacionalne manjine u Srbiji?
Imamo dobru suradnju s matičnom državom, njihovi čelnici vrlo često dolaze kod nas, imamo korektne odnose s diplomatsko-konzularnim predstavnicima i s Vukovarsko-srijemskom županijom. Zahvalni smo na materijalnoj pomoći koju matična država upućuje hrvatskim kulturnim udrugama u Srbiji. No mi pratimo koliku pomoć svojim sunarodnjacima u Srbiji upućuju druge države, primjerice Mađarska i Njemačka i vidimo da je ta pomoć drastično veća nego što Hrvatska šalje našim institucijama i udrugama. Pomoć Republike Mađarske institucijama i udrugama mađarske nacionalne manjine je preko šezdeset puta veća nego pomoć Hrvatske našoj manjini. No treba naglasiti da tu postoje i objektivni razlozi.
IK: Kakav odnos nove vlasti u Hrvatskoj očekujete prema hrvatskim manjinama u Evropskim zemljama?
Iako tadašnja oporba, a sadašnja vlast nije glasala za njega, nadam da će se provođenjem Zakona o Hrvatima izvan Hrvatske poboljšavati odnos spram autohtonih hrvatski skupina, a to smo između ostalih i mi. Očekivati je da će se nastaviti s transparentnom raspodjelom pomoći kulturnim udrugama i na kontroli trošenja tih sredstava. Također se nadamo da će nova vlast izdvajati više sredstava za autohtone hrvatske manjine. Nadalje, s obzirom da je stranka koja je pobijedila na izborima u RH građanske provenijencije realno je očekivati da će i građanska opcija Hrvata na ovim prostorima imati veću podršku nego ranije. Kao nacionalno-manjinska stranka vjerujem da ćemo dobro surađivati s novom vlašću u interesu naše manjinske zajednice, a i u novom sazivu Hrvatske vlade vrlo dobro poznajemo 6 ministara i nekoliko dopredsjednika Vlade, što će zasigurno doprinijeti tome.
IK: Iako je najavljivano da će nakon početka primjene novog zakona o političkim strankama doći do smanjenja političkih stranaka sa preko 600 na dvadesetak, do sada je u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, državnu upravu i lokalnu samoupravu registrirano 82 stranke. Od tog broja je 47 manjinskih. Kako to komentirate?
Bio sam sudionik glasovanja kada smo broj neophodnih potpisa za (pre)registraciju političke stranke sa nacionalno- manjinskim predznakom smanjili drastično u odnosu na broj koji je neophodan za građanske političke stranke sa deset tisuća na tisuću. No pokazalo se da je to smanjenje omogućilo da se registrira veliki broj manjinskih stranaka, pa i u okviru jedne nacionalne zajednice. Tako sad ima dvanaest političkih stranaka bošnjačke manjine, 6 albanskih itd…i dve hrvatske. Problem je što su potpise za manjinsku stranku davali i oni koji nisu pripadnici te manjine. Pa mi imamo svjež primjer da su drugoj stranci sa hrvatskim predznakom u naselju Palić preko 70% potpisnika bili Mađari, i oni kao podržavaju hrvatsku opciju.
IK: HNV je u suradnji sa DSHV i profesionalnim ustanovama hrvatske zajednice „Hrvatska riječ“ i ZKVH imala proaktivnu akciju oko popisa stanovništva u Srbiji. Za kraj razgovora kažite nam kakve rezultate možemo očekivati?
U posljednjih 50 godina na svim popisima broj Hrvata se drastično smanjivao iz više razloga: iseljavanje, loša starosna struktura, nizak natalitet, nacionalna mimikrija, protjerivanje, asimilacija, tako da procjenjujem da će se taj trend nažalost nastaviti. Očekujem da će broj Hrvata na ovim prostorima biti manji nego na popisu 2002. godine. Svakako će nas biti više od pedeset tisuća, a optimistične prognoze govore o šezdesetak tisuća. Zvanične rezultate ćemo znati na jesen. Jedno je sigurno da je zajednička akcija HNV, „Hrvatske riječi“ i ZKVH na edukaciji našega pučanstva u ovome popisu bila izuzetno kvalitetno osmišljena i provedena, i to je prva zajednička akcija u novom rukovodstvu nacionalnog vijeća koja je zaista uspjela i bilo bi puno, puno lošije u nekim sredinama da ove akcije nije bilo.
Ivan Karan